Promjene u Europskom socijalnom fondu i Erasmus programu nakon 2020. godine

01/06/2018

Nastavno na promjene koje se odnose na Kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2020. godine, Europska komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a 2021. – 2027., također predlaže nove promjene koje se odnose na financiranje projekata iz sredstava Europskog socijalnog fonda, zatim povećanje sredstva za program Kreativna Europa te udvostručenje sredstava za program Erasmus, na 30 milijardi eura. 
 
Također, Komisija predlaže da se 181 milijun eura iz sljedećeg dugoročnog proračuna za razdoblje 2021. – 2027. stavi na raspolaganje za potporu nastojanjima država članica u borbi protiv prijevara, korupcije i drugih nepravilnosti koje utječu na proračun EU-a. U okviru novog Programa EU-a za borbu protiv prijevara (novim Programom zamijenit će se program Hercule III.) financirat će se ciljana izobrazba te razmjena informacija i najboljih praksi među tijelima za borbu protiv prijevara diljem Europe.
 
Europski socijalni fond plus
 
Europskim socijalnim fondom plus usmjerit će se ulaganja u ljude te će se poduprijeti provedba europskog stupa socijalnih prava. Time će se odgovoriti na globalne izazove, očuvati socijalna pravednost, ali i potaknuti europska konkurentnost. Europski socijalni fond plus bit će fleksibilnija i jednostavnija verzija sadašnjega Europskoga socijalnog fonda jer će se spojiti niz postojećih fondova i programa. Udruživanjem sredstava države članice moći će integriranije i ciljanije reagirati na društvene probleme i probleme na tržištu rada s kojima se ljudi u Europi danas suočavaju. Primjerice, prihvatljive osobe imat će korist od uključivanja potpore najugroženijima u ESF+ zbog bolje kombinacije materijalne pomoći i sveobuhvatne socijalne potpore.
Konkretno, Europskim socijalnim fondom plus spojit će se:
  • Europski socijalni fond (ESF) i Inicijativa za zapošljavanje mladih (YEI)
  • Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD)
  • Program za zapošljavanje i socijalne inovacije
  • Zdravstveni program EU-a
 
Glavna su obilježja novog fonda:
  • Zabrinutost građana i ključni prioriteti na prvome mjestu: u savjetovanju s državama članicama sredstva će se dodijeliti mjerama kojima se rješavaju ključni prioriteti i zabrinutosti Europljana. Programi u okviru ESF-a plus posebice su usmjereni na izazove utvrđene u okviru europskog semestra i europskog stupa socijalnih prava.
  • Naglasak na zapošljavanju mladih i socijalnoj uključenosti: države članice s velikim brojem mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju morat će izdvojiti najmanje 10 % sredstava iz ESF-a plus za financiranje zapošljavanja mladih. Fondom će se nastaviti pridonositi Programu vještina za Europu, a barem 25 % sredstava iz ESF-a plus trebalo bi se dodijeliti mjerama kojima se potiče socijalna uključenost i pomaže najpotrebitijima. U okviru ESF-a plus također će se podupirati države članice pri integraciji državljana trećih zemalja sa zakonitim boravkom u društvo i na tržište rada jer će se naglasak staviti na mjere kojima se potiče dugoročna integracija. Time se dopunjuje Fond za azil i migracije kojim se podupiru kratkoročne mjere integracije.
  • Smanjivanje birokracije: Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a predlaže pojednostavnjenje pravila, smanjenje administrativnog opterećenja te lakši pristup financiranju iz različitih izvora za tijela, građane ili organizacije koji primaju potporu EU-a.
  • Prilagođena potpora zdravstvu: u tematskom području Zdravlje naglasak će se dati prioritetnim područjima u kojima suradnja EU-a ima dokazanu korist: jačanju prekogranične pripravnosti na krizu, pomoći zdravstvenim tijelima država članica, digitalizaciji zdravstva i zdravstvene skrbi, potpori zakonodavstvu EU-a u području zdravstva i poboljšavanju prekogranične suradnje, primjerice u pogledu rijetkih i složenih bolesti preko europskih referentnih mreža.
  • Za sljedeći dugoročni proračun EU-a Komisija za predlaže daljnje jačanje socijalne dimenzije Unije s pomoću obnovljenoga Europskoga socijalnog fonda („Europski socijalni fond plus” (ESF+)) te jačega i učinkovitijega Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF).
  • Od 2021. do 2027. Europski socijalni fond plus bio bi vrijedan 101,2 milijarde eura, a Fond za prilagodbu globalizaciji 1,6 milijardi eura. Oba su namijenjena ulaganju u ljude jer će im omogućiti da steknu odgovarajuće vještine koje će ih pripremiti za izazove i promjene na tržištu rada, čime se nadovezuje na europski stup socijalnih prava. Fond Pravosuđe, prava i vrijednosti bit će vrijedan 947 milijuna eura tijekom sedmogodišnjeg razdoblja. Njime će se dodatno poduprijeti razvoj europskog područja pravde na temelju vladavine prava i uzajamnog povjerenja te omogućiti ljudima da ostvaruju svoja prava
Europski fond za prilagodbu globalizaciji nakon 2020.
 
Europski fond za prilagodbu globalizaciji revidirat će se kako bi se moglo učinkovitije intervenirati radi potpore radnicima koji su izgubili radna mjesta. Trenutačno radnici mogu dobiti potporu iz Fonda kad su njihova otpuštanja uzrokovana promjenama u tokovima svjetske trgovine ili posljedicama financijske ili gospodarske krize. Novim se pravilima uzimaju u obzir novi izazovi na tržištu rada pa se potpora može dobiti i na temelju drugih razloga za restrukturiranje kao što su automatizacija i digitalizacija.
Tim će se pravilima ujedno smanjiti prihvatljiv broj otpuštenih radnika s 500 na 250 pa će ih više moći dobiti potporu. Druge predložene izmjene uključuju poboljšanu mobilizaciju kako bi se pojednostavnili i ubrzali postupci. Naposljetku, stopa sufinanciranja iz tog fonda, koja trenutačno iznosi 60 %, uskladit će se s najvišim stopama sufinanciranja ESF-a plus za pojedinu državu članicu. U određenim slučajevima to bi značilo da EU sufinancira veći udio ukupnih troškova.
Fond Pravosuđe, prava i vrijednosti
Komisija predlaže i uspostavu novog fonda Pravosuđe, prava i vrijednosti, koji će uključivati programe Prava i vrijednosti te Pravosuđe. Predloženo je da se za taj fond dodijele proračunska sredstva od 947 milijuna eura tijekom sedam godina, od čega su 642 milijuna eura namijenjena programu Prava i vrijednosti, a 305 milijuna eura programu Pravosuđe.
 
Europska komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a 2021. – 2027. predlaže da se sredstva za program Erasmus udvostruče na 30 milijardi eura.
Program Erasmus već omogućuje milijunima mladih Europljana da studiraju, osposobljavaju se ili uče u inozemstvu te tako proširuju iskustvo i svijest o Europi i povećavaju svoje buduće prilike na tržištu rada. Dvostrukim sredstvima moći će se učinkovitije podupirati glavni politički ciljevi kao što su stvaranje europskog područja obrazovanja do 2025., osnaživanje mladih i promicanje europskog identiteta kroz politike povezane s mladima, obrazovanjem i kulturom. 
Komisija predlaže da se proračun za program Erasmus za razdoblje 2021. – 2027. poveća na 30 milijardi eura, od čega bi 25,9 milijardi eura bilo namijenjeno za obrazovanje i osposobljavanje, 3,1 milijarda eura za mlade, a 550 milijuna eura za sport.
Cilj je prijedloga Komisije:
  • povećanje broja korisnika: s dvostruko većim proračunom omogućit će se sredstva za do 12 milijuna ljudi u razdoblju 2021. – 2027., što je triput više nego u tekućem razdoblju financiranja. Među korisnicima su učenici, studenti u sustavu visokog obrazovanja, pripravnici, nastavnici, predavači, osobe koje rade s mladima, sportski treneri te polaznici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i osoblje u obrazovanju odraslih, uključujući one koje sudjeluju u inicijativi ErasmusPro.
  • dopiranje do ljudi iz svih socijalnih sredina: zahvaljujući novim oblicima i lakšem pristupu za male i lokalne organizacije, novim programom olakšat će se sudjelovanje osobama u nepovoljnom položaju;
  • jačanje odnosa s ostatkom svijeta: ojačat će se i mobilnost i suradnja s trećim zemljama kombinacijom fizičke i virtualne mobilnosti;
  • naglasak na promicanje područja studija usmjerenih na budućnost: poboljšanim programom moći će se više pozornosti posvetiti područjima studija kao što su energija iz obnovljivih izvora, klimatske promjene, ekološko inženjerstvo, umjetna inteligencija ili dizajn;
  • promicanje europskog identiteta kroz putovanja: novom će se inicijativom DiscoverEU pružiti mladima prilika za otkrivanje europske kulturne baštine i raznolikosti.
U okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Europska komisija predlaže da se sredstva za program Kreativna Europa, kojim se podupiru europski kulturni i kreativni sektor te audiovizualno stvaralaštvo, povise na 1,85 milijarda EUR.
Prijedlog Komisije za jačanje kulturnog i kreativnog sektora EU-a usmjeren je na tri područja: MEDIA (program Kreativne Europe za potporu filmskoj i drugim audiovizualnim industrijama u EU-u), Kultura i međusektorske mjere.
  1. MEDIA: Za financiranje audiovizualnih projekata namijenjeno je 1,081 milijarda EUR, čime će se potaknuti konkurentnost u audiovizualnom sektoru u Europi. Programom MEDIA nastavit će se podupirati stvaranje, distribucija i promidžba europskih filmova, televizijskih programa i videoigara. Idućih će se godina više novca uložiti u međunarodnu promidžbu i distribuciju europskog stvaralaštva te inovativnog pripovijedanja, uključujući virtualnu stvarnost. U cilju poboljšanja dostupnosti i vidljivosti europskih djela uspostavit će se internetski registar filmova iz EU-a. 
  2. KULTURA: Iznos od 609 milijuna EUR iz novog proračuna namijenjen je promidžbi europskog kulturnog i kreativnog sektora. U cilju suradnje pokrenut će se projekti, mreže i platforme kako bi se talentiranim umjetnicima diljem Europe omogućilo povezivanje, a stvarateljima olakšala prekogranična suradnja. 
  3. KULTURNI I MEDIJSKI SEKTOR: Iznos od 160 milijuna EUR izdvojen je za mala i srednja poduzeća te druge organizacije koje djeluju u kulturnom i kreativnom sektoru. Ta će se sredstva ujedno upotrijebiti za promidžbu suradnje u području kulturne politike u cijelome EU-u, poticanje slobodnog, raznolikog i pluralističkog medijskog okruženja te podupiranje kvalitativnog novinarstva i medijskog opismenjivanja.
Više informacija potražite na stranicama Europske komisije