U komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama, dogovorena je praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja, a prvi sastanak u tom formatu održan je u Zagrebu, prije točno sedam godina – 19. prosinca 2016. godine.
Teme sastanka bile su Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, financijska potpora jedinicama područne (regionalne) samouprave za podizanje kvalitete obrazovanja te industrijska tranzicija Hrvatske – jačanje regionalnog gospodarstva.
Premijer Plenković u svom je uvodnom govoru pohvalio sve poteze koji su doveli do veće funkcionalne i fiskalne decentralizacije, a što je bila želja svih župana iskazana na prvom sastanku u Zagrebu.
S obzirom na rast prihoda od poreza na dohodak, koji je veći u 2023. za 20 posto nego u 2022., kazao je premijer Plenković, više je nego dovoljan fiskalni kapacitet lokalnih jedinica da bez nekadašnjeg prireza budu u stanju u potpunosti servisirati svoje obaveze i investirati.
Govoreći o globalnom političkom kontekstu, premijer je naveo kako svijet u sljedećoj godini ima puno izazova koji će utjecati na globalna kretanja i dinamiku političkih, ekonomskih i razvojnih zbivanja – s obzirom na brojne cikluse izbora – u Rusiji, u Europskoj uniji, SAD-u, a i u Hrvatskoj.
“Mi u taj ciklus ulazimo vrlo stabilni i konsolidirani, s rastom koji projiciramo na 2,8 posto, s inflacijom koja se smanjuje, s udjelom javnoga duga u BDP-u na 60,7 posto, s visokim stupnjem povjerenja u državne financije”, poručio je premijer Plenković podsjetivši na izdane državne obveznice i trezorske zapise u koje su po prvi puta mogli ulagati i građani.
Uz to, naglasio je, Hrvatska ima najviši kreditni rejting u svojoj povijesti, s investicijskom razinom prema sve tri svjetske kreditne agencije i uz pozitivne izglede, što znači da je nadomak slova A.
Od drugih važnih tema, premijer se osvrnuo na temeljna pitanja, a to su pitanje zaposlenosti i pitanje plaća.
Stopa zaposlenosti, naglasio je, u mandatu ove Vlade podignuta je sa 63 na 71 posto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena s 10 na 5 posto – od početnih 6 zaposlenih na jednog nezaposlenog, sada ih je zaposlenih 16 na jednog nezaposlenog.
“Trenutno u Hrvatskoj radi više ljudi nego ’91. kada nas je bilo 900 tisuća više”, istaknuo je.
Prosječna neto plaća porasla je u proteklih sedam godina za 54 posto i iznosi 1156 eura, što je 407 eura više u odnosu na 2016. godinu.
Dok je minimalna plaća u istom razdoblju porasla za čak 103 posto odnosno s 414 na 840 eura.
U tom je kontekstu naveo i kvalitetan i sustavan dijalog koji Vlada vodi sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima, istaknuvši dobar balans između sigurnosti posla i fleksibilnosti na tržištu rada u vremenu izrazitog državnog intervencionizma u razdoblju kriza.
Nakon dogovora sa sindikatima o rastu osnovice za pet posto, rastu božićnice s 232 na 300 eura, o novom pravu uskrsnici od 100 eura, sada na snagu stupa i novi Zakon o plaćama u javnoj i državnoj službi, za kojim slijede uredbe koje će regulirati koeficijente s kojima se također očekuje rast plaća.
Što se tiče mirovina, premijer je naveo da je prosjek ukupnih mirovina za listopad bio 549 eura, što znači da su mirovine u ovom periodu prosječno povećane za 192 eura, dok su od 2012. do 2016. rasle za samo osam eura.
Kada je riječ o brojnim mjerama koje je Vlada poduzimala, naveo je one koje se tiču reguliranja cijena nafte i naftnih derivata, s obzirom da je povećanje cijena energenata primarni razlog svakog povećanja cijena.
Svojim je mjerama, kazao je, Vlada održala cijene energenata na stabilnoj i priuštivoj razini i time osigurala da u vrijeme velike energetske krize ne dođe do lančane reakcije koja bi bila i puno veća u smislu troškova za građane.
Naveo je pritom i rast BDP-a, koji raste jedanaesti kvartal zaredom, a u trećem kvartalu bio je i najveći među svim članicama Europske unije koje su ga do toga trenutka prijavile.
Dodatno, naglasio je, po kvalifikaciji Međunarodnog monetarnog fonda Hrvatska je uvrštena u napredna gospodarstva.
“Mi više nismo gospodarstvo u tranziciji i zemlja u razvoju. Mi smo među 38 razvijenih zemalja”, istaknuo je dodavši da nam je jedino preostalo ostvariti članstvo u OECD-u, što se očekuje 2026. godine i čime će se zaokružiti cijela priča međunarodnog gospodarskog i financijskog pozicioniranja Hrvatske.
Osvrnuvši se na podatke o turizmu, kazao je da je do sada ove godine ostvareno 20,4 milijuna dolazaka i 107,2 milijuna noćenja, što je 9 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja nego lani, a izjednačen je rezultat s rekordnom pretpandemijskom 2019. godinom.
Podaci za ukupne prihode još se računaju, a očekuje se da će oni biti osjetno veći nego 2019.
Govoreći o dobroj iskorištenosti europskih sredstava, premijer je naglasio da je Hrvatska potrošila u potpunosti cijelu prvu financijsku perspektivu.
U potpunosti su iskorištena i sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa.
Što se tiče Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno Instrumenta EU iduće generacije, Hrvatska je najbrža u smislu korištenja bespovratnih sredstava i prva je prešla 50 posto iskorištenosti tih sredstava.
Uz demografiju, digitalizaciju i dekarbonizaciju, što su temeljne piste razvoja Hrvatske u idućem razdoblju, naveo je premijer, ključno mora biti i obrazovanje. Upravo je zato, naveo je, obrazovanje i jedna od tema sastanka.
Uz to, dodao je, treba se fokusirati i na pitanja imigracijske politike i politike stanovanja, što će biti i najvažnije teme sljedećega sastanka u ovome formatu.
Više o samom sastanku OVDJE.
Prijavite se na naš Newsletter te budite prvi koji će doznati novosti koje naša agencija pruža svojim korisnicima.
Prijavom dajem suglasnost da sam upoznat s Uvjetima korištenja i Politikom privatnosti te privolu da putem moje e-mail adrese primam Newsletter.
