Sanacija oštećenja Sanacija oštećenja Područne škole Sveti Matej

Trajanje provedbe
Od 01.05.2020.
do 15.04.2022.
Nositelj projekta
Osnovna škola Matije Gupca Gornja Stubica
Vrijednost
31.867,31 EUR
Fond
Fond solidarnosti Europske unije
Poziv „Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja oštećenih u potresu na području Krapinsko-zagorske županije“, koji se financira iz Fonda solidarnosti Europske unije. Zgrada (osnovne škole Matija Gubec) Područne škole Sveti Matej u potresu 22.03.2020. pretrpjela je znatna oštećenja na više mjesta unutar zgrade i to na spojevima zida i stropa, pukotina na cijelom stropu na kojem je žbuka na trstici i daščanoj podlozi kao i u dijelu tavanskog prostora gdje je došlo do destrukcije zidanog dimnjaka. Cilj projekta je sanacija oštećenja nastalih na zgradi područne škole Sveti Matej, kako bi se osigurali uvjeti za rad škole te siguran boravaka učenika i zaposlenika u školi. Intenzitet potpore iznosi 100% prihvatljivih troškova.

Najnoviji projekti

U provedbi
ARCADIA – TrAnsformative climate ResilienCe by nAture-baseD solutions in the contInentAl bio-geographical region
Razdoblje provedbe
01.01.2024.
01.01.2024.

30.06.2028.
30.06.2028.
Projekt ARCADIA (TrAnsformative climate ResilienCe by nAture-baseD solutions in the contInentAl bio-geographical region) financiran je iz programa Obzor Europa (Poziv: HORIZON-MISS-2022-CLIMA-01 (Akcije istraživanja i inovacija kao podrška implementaciji Misije za prilagodbu klimatskim promjenama); Tema: HORIZON-MISS-2022-CLIMA-01-06; Tip akcije: HORIZON-IA, broj projekta: 101112737), odnosno programa Europske unije za istraživanje i inovacije 2021. – 2027. u cjelokupnom iznosu od 18.586.620 € (17.562.795 € doprinosa Europske komisije). S ukupno 43 partnera iz 9 zemalja (Italije, Hrvatske, Austrije, Danske, Švedske, Bugarske, Rumunjske i Slovenije) projekt ima za cilj podržati kontinentalne bio-geografske regije u nastojanju da postanu otpornije na rizike povezane s klimatskim promjenama kroz usvajanje prirodnih rješenja (NBS) i plavo-zelene infrastrukture. Za vrijeme trajanja projekta, od 1. siječnja 2024. do 30. lipnja 2028. godine (ukupno 54 mjeseca), 5 modelarnih regija (Emilija-Romagna u Italiji, Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija u Hrvatskoj, Donja Austrija, regija Funen u Danskoj, regija Skane u Švedskoj) i 3 replicirajuće regije (Plovdiv u Bugarskoj, Centra u Rumunjskoj i Podravje u Sloveniji) pružit će smjernice i dobre prakse za usvajanje NBS-a. Svaku modelarnu regiju predstavlja tim od 5 do 8 organizacija, a u Hrvatskoj su to uz Zagorsku razvojnu agenciju, Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske kao vodeća organizacija, Krapinsko-zagorska županija, Grad Zagreb, GDI društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju trgovinu i usluge, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije te Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Kako bi ostvarila svoje ciljeve Arcadia će implementirati koinovacijske laboratorije za svaku regiju koji će olakšati zajednički razvoj regionalnih ambicija u prilagodbi klimatskim promjenama i borbi s klimatskim rizicima. Naglasak projekta Arcadia je na pružanju ažuriranih korisnih znanja, smjernica, alata i usluga koje se temelje na dokazima, kao i poticanju mogućnosti uzajamnog učenja i umrežavanja. Projekt Arcadia doprinosi stvaranju prostora u kojem javna i privatna tijela, građani i društvene organizacije, istraživački instituti i sveučilišta mogu razmjenjivati, dizajnirati i eksperimentirati s novim načinima rješavanja klimatskih izazova.

Saznaj više >

Strateški
Mreža biciklističkih staza Krapinsko-zagorske županije
Vremenski okvir provedbe
01.01.2021.
01.01.2021.
.
31.12.2025.
31.12.2025.
.
Projekt uspostave mreže biciklističkih staza na području Krapinsko-zagorske županije odnosi se na uspostavu moderne i održive biciklističke infrastrukture i to na 3 ključna pravca na području Krapinsko-zagorske županije: 1. Veliko Trgovišće – Zabok – Krapina – Macelj 2. Pregrada – Krapinske Toplice – Zabok 3. Mokrice (Oroslavje) – Bračak (Zabok) – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica. Projektom se želi osigurati upravljanje mobilnošću na način da se osigura alternativni i zdraviji način kretanja lokalnog stanovništva te poveća sigurnost korisnika biciklističke infrastrukture. Također, projekt će utjecati na rješavanje problema koje današnji prometni sustavi generiraju, poput gubitka vremena, ljudskih života, štetnog utjecaja na okoliš, štetnog utjecaja na zdravlje ljudi i veliko zauzimanja prostora. Na području Krapinsko-zagorske županije, do 2021. godine nije postojala niti jedna cesta sa označenom biciklističkom trakom, već su sve prometnice (ukupno 299 km nerazvrstanih cesta, 37,3 km županijskih i 18,86 km državnih cesta) kategorizirane za mješoviti promet. Projektom će se postići sljedeće: 1. povećati kvaliteta kretanja stanovništva 2. povećati učinkovitost prometnih rješenja 3. smanjiti zagađenje i devastaciju okoliša 4. povećati sigurnost 5. razviti društveno prihvatljiv oblik prometa

Saznaj više >

Strateški
Krajobrazna strategija i Krajobrazna osnova Krapinsko-zagorske županije
Vremenski okvir provedbe
01.01.2024.
01.01.2024.
.
31.12.2027.
31.12.2027.
.
Sadržajni okvir Krajobrazne strategije KZŽ uključuje osim ciljeva kvalitete krajobraza i akcijski plan za potporu provedbi ciljeva koji trebaju pomoći relevantnim akterima/sektorima da u daljnjem razvoju svojih politika omoguće postizanje ciljeva kvalitete krajobraza na razini županije. Krajobrazna strategija i njene mjere provode se u partnerstvu s akterima iz sektorskih politika te uključuje županijske institucije, jedinice lokalne samouprave, istraživačke institucije, nevladine organizacije i predstavnike prakse. Tipološka klasifikacija se odnosi na postupak razvrstavanja teritorija Krapinsko zagorske županije u krajobrazne tipove/područja, na razini općih i krajobraznih tipova te krajobraznih podtipova i uzoraka koji predstavljaju i čine krajobraznu raznolikost Županije. Krajobrazi Krapinsko zagorske županije nastali su stoljetnim aktivnostima stanovnika koje su mu dale prepoznatljiv, vrijedan i specifičan karakter kulturnog krajobraza Hrvatskog zagorja. Noviji trendovi razvoja kao što su širenje izgrađenih te napuštanje ruralnih područja i tradicionalnih oblika poljoprivredne proizvodnje kao i razvoja različitih oblika turizma nisu uzimali u obzir postojeći karakter i kvalitete krajobraza. Nastale promjene su uglavnom negativno utjecale na strukturu i karakter krajobraza te njegove ekološke i vizualne kvalitete. Kako bi se razvoj u budućnosti odvijao na način da koristi i nadograđuje krajobraznu raznolikost i regionalni krajobrazni identitet potrebno je utvrditi postojeće stanje, vrijednosti i ugroženost krajobraznih područja te dati mjere i smjernice za razvoj kojima će se očuvati postojeće i stvarati nove, tipove krajobraze Hrvatskoga zagorja.

Saznaj više >

Skip to content