Održana početna konferencija projekta “CRO-SI-SAFE 2”

U ponedjeljak, 20. travnja 2026. godine održana je početna konferencija projekta „Jačanje otpornosti lokalnih zajednica na posljedice klimatskih promjena u Krapinsko-zagorskoj županiji i Savinjskoj regiji CRO-SI-SAFE 2“ u vatrogasnom domu u GDJE. Riječ je o projektu u čijem su fokusu ključne posljedice klimatskih izazova s kojima se susreće prekogranično područje Krapinsko-zagorske županije i Savinjske regije, a odnose se u prvom redu na prirodne katastrofe poput poplava, bujičnih poplava, olujnih vjetrova, tuča i šumskih požara te posljedično povezane preventivne i intervencijske aktivnosti lokalnih zajednica i žurnih službi. Projekt se sufinancira u okviru provedbe programa suradnje Interreg Slovenija-Hrvatska 2021.-2027., kao i sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a njegova ukupna vrijednost je 2.469.765,50 eura. Nastavak je to projekta CRO-SI-SAFE, koji je 2024. godine osvojio drugu u hrvatskom izboru za najbolji europski projekt.

Partneri na projektu CRO-SI-SAFE 2  su Krapinsko-zagorska županija, Občine Šmarje pri Jelšah, Zagorska razvojna agencija i Razvojna agencija Sotla te su projekt na početnoj konferenciji predstavili župan Željko Kolar, načelnik Matija Čakš, ravnateljica ZARE Karolina Barilar, direktorica Razvojne agencije Sotla Bojana Žaberl te viša savjetnica u ZARI Tanja Ivek.

Na uvodnoj su konferenciji istaknuti sljedeći povezani teritorijalni izazovi žurnih službi i lokalnih zajednica na projektnom području:

• nedostatak usklađenih protokola – različiti standardi i zakonski okviri u Hrvatskoj i Sloveniji otežavaju brzu i učinkovitu reakciju,
• jezične barijere – iako su jezici slični i starije osobe se često jako dobro razumiju, stručna terminologija može izazvati nesporazume u hitnim situacijama,
• nedostatak zajedničkog sustava komunikacije – radiokomunikacije i informacijski sustavi nisu potpuno usklađeni između dviju država,
• geografska obilježja projektnog područja također predstavljaju otežavajući faktor jer brdsko-planinski teren i uske ceste otežavaju pristup vozilima žurnih službi,
• nedostatak infrastrukture za hitne situacije odnosno postoje ograničeni kapaciteti skloništa, operativnih centara i tehničke opreme za krizne situacije te ograničeni ljudski kapaciteti, obučeni stručnjaci i volonteri u ruralnim područjima,
• različiti i neusklađeni standardi vatrogasne i medicinske opreme i vozila,
• nedovoljna edukacija stanovništva odnosno lokalno stanovništvo nije dovoljno upoznato s protokolima za hitne slučajeve i samozaštitu.

Naglašeno je kako iz detektiranih izazova proizlazi potreba za poboljšanjem koordinacije i interoperabilnosti žurnih službi, poboljšanom pristupu i logistici u hitnim intervencijama, poboljšanjem zajedničkog prekograničnog protokola za hitne situacije, uspostavu mreže točki okupljanja CRO-SI-SAFE SAFEPOINTS za lokalno stanovništvu u slučaju prirodnih katastrofa, organizaciju zajedničkih vježbi i treninga za žurne službe, ulaganja u poboljšanje kapaciteta i resursa žurnih službi te jačanje koordinirane prekogranične suradnje. S druge strane, podjednako je potrebno osigurati široj lokalnoj zajednici osvještavanje o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama te posebice, prevenciji, samozaštiti te pravilnoj reakciji tijekom i nakon prirodnih katastrofa.

Glavni cilj je smanjenje rizika, zaštita ljudskih života i imovine te osiguravanje održivog razvoja lokalnih zajednica na prekograničnom području Krapinsko-zagorske županije i Savinjske regije kroz uspostavu Mreže CRO-SI-SAFE SAFEPOINTS točki, unaprjeđenje koordinacije, operativnih kapaciteta i zajedničkih reakcija žurnih službi kod prirodnih katastrofa, posebice poplava, bujičnih poplava, tuča i olujnih vjetrova te promjenu ponašanja lokalnog stanovništva u odnosu na klimatske promjene.

Stoga, projektne su aktivnosti usmjerene na identifikaciju operativnih praksi kao temelja prekogranične suradnje za prevenciju i oporavak od katastrofa, jačanje kapaciteta lokalnih zajednica za zajedničko djelovanje u prirodnim katastrofama te pripremu održivog rješenja dugoročne suradnje CRO-SI-SAFE područja.

Ključni ishodi projekta su:

• izrađen prekogranični akcijski plan Mreže CRO-SI-SAFE SAFEPOINTS točki (4 točke),
• ojačan CRO-SI-SAFE tim,
• organizirano 7 prekograničnih događanja CRO-SI-SAFE tima,
• izrađen protokol suradnje s naglaskom na psihosocijalnu pomoć u prirodnim katastrofama, te
• uspostavljen prekogranični pilotni Centar kao CRO-SI-SAFE SAFEPOINT točka.

Projekt CRO-SI-SAFE 2 koncipiran je na integriranom multidisciplinarnom pristupu što znači da obuhvaća različite aspekte (uređenje infrastrukture, edukaciju, komunikaciju, upravljanje) kroz koordinirani plan, participativni pristup jer uključuje sve relevantne dionike (predstavnike javnih vlasti, žurne službe, lokalno stanovništvo, djecu, mlade, starije, s obje strane granice podjednako), strateški pristup jer razvija akcijski plan Mreže CRO-SI-SAFE SAFEPOINT točki i Protokol za psihosocijalnu pomoć kod prirodnih katastrofa, edukacijski pristup jer je značajan fokus projekta upravo na obuke, seminare i simulacijske vježbe za žurne službe, volontere, ali i lokalno stanovništvo te održiv i ekološki pristup jer su klimatske promjene horizontalna tema svih aktivnosti te je promišljanje o održivim i ekološkim rješenjima, uključujući očuvanje prirodnih resursa i smanjenja negativnih utjecaja na okoliš ključna stavka.

Inovativnost projekta CRO-SI-SAFE 2 odnosi se na nova rješenja i to:

• prijedloga standardizacije vatrogasne i medicinske opreme,
• analize i unapređenja protokola za masovne nesreće, prilagođenog posljedicama klimatskih promjena,
• uspostave prekograničnog protokola za psihosocijalnu pomoć prilikom prirodnih katastrofa,
• uspostave reprezentativnog operativnog centra na području Šmarja pri Jelšah,
• izrade standarda CRO-SI-SAFE SAFEPOINT točki te
• uspostave Mreže točki okupljanja CRO-SI-SAFE SAFEPOINTS

Na početnoj konferenciji su, među ostalima bili, načelnik Stožera civilne zaštite Krapinsko-zagorske županije Stjepan Skuliber, vatrogasni zapovjednik županijske vatrogasne zajednice Zvonko Ortner, voditelj Područne službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu KZŽ Krešimir Božić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo KZŽ Tomislav Jadan te predstavnici Policijske uprave krapinsko-zagorske, Zagorske javne vatrogasne postrojbe te Hrvatske gorske službe spašavanja Stanica Zlatar Bistrica.

Razdoblje provedbe projekta je 30 mjeseci, od 1.3.2026. do 31.8.2028. godine.